Huti milicije otimaju osoblje UN-a: „Fobija od istine“ i ucjena međunarodne zajednice

Tokom protekle četiri godine, Huti milicije u Jemenu sprovele su seriju otmica i hapšenja zaposlenika Ujedinjenih nacija i humanitarnih organizacija, što je natjeralo zvaničnike UN-a da premjeste svoje urede u sigurniji grad Aden.

Prema jemenskim stručnjacima i aktivistima za ljudska prava, Huti se suočavaju s onim što nazivaju „fobijom od istine“ – strahom od otkrivanja stvarnog obima njihovih zločina i kršenja ljudskih prava na teritorijama koje kontrolišu. Osoblje UN-a i humanitarnih agencija često ima neposredan kontakt sa stanovništvom, što ih čini izvorom pouzdanih informacija o zločinima milicije, korupciji i zloupotrebama.

Strah od istine i međunarodni pritisak

Kako navode aktivisti, „strah od istine“ među Hutijima direktno je povezan sa sve većim međunarodnim pritiscima i njihovim napadima na teretne brodove u Crvenom moru, što je dodatno pogoršalo njihovu reputaciju na svjetskoj sceni.

Huti su, prema dostupnim podacima, oteli više od 50 zaposlenika UN-a tokom 2021., 2023. i 2024. godine, uključujući i najnovije slučajeve iz avgusta i oktobra ove godine. Pored toga, desetine zaposlenika humanitarnih i diplomatskih misija također su nestale ili su pritvorene bez ikakvog zakonskog osnova.

Milicije ove otmice opravdavaju tvrdnjama da su radnici UN-a uključeni u „vojne i obavještajne aktivnosti“, iako su u stvarnosti njihova zaduženja isključivo humanitarna – pružanje pomoći, distribucija hrane i medicinske podrške.

Ideologija sumnje i ucjene

Jemenski aktivisti objašnjavaju da Huti milicije od samog početka rata organizacije i međunarodne misije posmatraju s dubokim nepovjerenjem. Smatraju ih „obavještajnim frontovima“ Zapada i neprijatelja, što je postalo sastavni dio njihove ideološke doktrine.

Takvo razmišljanje, tvrde stručnjaci, dovelo je do sistematskih otmica i ucjena. Cilj Hutija nije samo širenje straha među humanitarnim radnicima, već i iskorištavanje otetih osoba kao pregovaračkih aduta – bilo za političke ustupke, bilo za finansijsku dobit.

Unaprijed pripremljene optužbe

Prema Jemenskom centru za studije ljudskih prava, opravdanja Hutija za hapšenja i otmice humanitarnih radnika zapravo su „unaprijed pripremljene optužbe“, kojima milicije pokušavaju prikriti korupciju, krađu međunarodne pomoći i pritisak na UN da u svojim izvještajima ne spominje njihova kršenja međunarodnog prava.

Iza svega, smatraju stručnjaci, stoje jasni ciljevi – politička kontrola, finansijska korist i manipulacija međunarodnim organizacijama. Napadi na UN i humanitarne agencije nisu slučajni, već dio šire strategije Hutija da učvrste svoju moć i utiču na tok mirovnih pregovora u Jemenu.

Huti milicije, suočene s rastućim međunarodnim pritiskom i unutrašnjim nezadovoljstvom, koriste otmice humanitarnih radnika kao oružje za kontrolu informacija i sredstvo političke ucjene. U zemlji razorenoj ratom, gdje milioni ljudi zavise od pomoći, čak je i humanitarnost postala meta milicijskog straha od istine.