Govoreći o izvještaju o Bosni i Hercegovini kojeg Rusija priprema za sjednicu Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) zakazanoj za 31. oktobra, šef ruske diplomatije Sergej Lavrov prije nešto više od mjesec je najavio da će “mnogi morati odgovoriti na neugodna, ali sasvim legitimna pitanja”.

Najavio je on to nakon susreta sa predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom. Dodik je uoči tog susreta javno rekao da će Lavrova zamoliti za korištenje ruskog veta na produženje misije “Althea” EUFOR-a u BiH.

Nije udovoljeno molbi Milorada Dodika

Molba mu nije uslišena, budući da je ruska misija u UN-u još početkom ovog mjeseca odlučila da će podržati produženje EUFOR-ovom mandata, dok je Lavrovova portparolka Marija Zaharova ovaj planirani diplomatski potez prošle sedmice javno obznanila.

No, šta treba očekivati od spomenute sjednice koja se očekuje 31. oktobra? Nešto više od dvije sedmice prije njenog održavanja očito je da će Rusija, koja je preuzela predsjedavanje, iskoristiti prostor ne samo da pojača narativ o ugroženosti RS-a kao i Dejtonskog sporazuma, već i antizapadni narativ u cjelini.

Prema pisanju factchecking portala truthmeter.mk, ovaj narativ bi mogao dodatno utjecati na stabilnost ne samo u BiH, već i na Zapadnom Balkanu općenito.

“Antizapadni akteri će vjerovatno pojačati dezinformacije koje državne institucije prikazuju kao “okupatore”, a NATO i EU kao prijetnje suverenitetu. Ova retorika je posebno osjetljiva u regiji u kojoj su tri zemlje članice NATO-a, a svih šest je formalno na putu ka članstvu u EU. Takvi narativi riskiraju potkopavanje povjerenja u euroatlantske integracije i slabljenje javne podrške demokratskim reformama”, stoji u analizi ovog portala, prenosi Fokus.

Kako navode, efekat prelijevanja mogao bi biti posebno izražen u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, gdje antizapadne poruke već iskorištavaju unutrašnje podjele i široko rasprostranjeni skepticizam prema EU.

Sredstva osiguranja protiv Zapada

“Regionalno pojačavanje antizapadnih narativa i secesionističke retorike moglo bi dodatno polarizirati društva u regiji, rasplamsati međuetničke tenzije i pružiti izgovor domaćim elitama da odvrate pažnju od neuspjeha u upravljanju. Stoga je vjerovatno da će ovaj trenutak biti iskorišten ne samo za destabilizaciju Bosne i Hercegovine, već i za potkopavanje kredibiliteta procesa proširenja EU, produbljivanje političkog cinizma i prikazivanje NATO-a kao agresora, a ne kao garanta sigurnosti”, ističe se.

Prema analizi Strateške grupe za Zapadni Balkan Fondacije Heinrich Boll, sačinjene 10. oktobra nakon sigurnosne konferencije u Rigi (Litvanija), “ruski napori za destabilizaciju i dalje igraju važnu ulogu u sprečavanju Zapadnog Balkana da napreduje ka punoj integraciji u zapadne strukture, kao u vidu sredstva osiguranja uticaja protiv Zapada za ruske teritorijalne ambicije protiv neposrednih susjeda”.

“Rusija se prvenstveno oslanja na posrednike i podržavajuće političke mreže – prvenstveno u Srbiji i Bosni i Hercegovini, ali i drugim zemljama – za koje pomaže u stvaranju podsticajnog političkog okruženja kroz energetsku prisilu, hibridne napore za destabilizaciju i kampanje dezinformisanja”, kaže se u analizi.

Ovi napori, dodaje se, nastoje rasplamsati međuetničke tenzije, posijati podjele unutar zemalja regije i podržati autoritarne lidere kao sredstvo sprečavanja puta ovih zemalja ka NATO-u i EU, te očuvanja mogućnosti izazivanja sukoba oko teritorije NATO-a.