Francuski predsjednik Emmanuel Macron u petak je imenovao Sébastiena Lecornua za premijera, ponovo ga postavivši na tu funkciju nakon što je ranije ove sedmice podnio ostavku, nadajući se da će ovaj lojalista uspjeti osigurati dovoljno podrške u duboko podijeljenom parlamentu kako bi se usvojio budžet za 2026. godinu.
Imenovanjem Lecornua, Macron (47) rizikuje gnjev svojih političkih rivala, koji smatraju da bi najbolji izlaz iz najdublje političke krize u zemlji u posljednjim decenijama bio da Macron ili raspiše prijevremene parlamentarne izbore ili sam podnese ostavku, piše Reuters.
Lecornuov prvi zadatak biće da do kraja ponedjeljka dostavi parlamentu nacrt budžeta.
– Prihvatam – iz dužnosti – zadatak koji mi je povjerio predsjednik Republike da učinim sve kako bi Francuska dobila budžet do kraja godine i da se pozabavim svakodnevnim problemima naših sugrađana,napisao je Lecornu na mreži X.
– Moramo okončati ovu političku krizu koja frustrira francuski narod i nestabilnost koja šteti ugledu i interesima Francuske.
Nezadovoljstvo ljevice
Macron je ranije sazvao sastanak lidera glavnih stranaka kako bi osigurao podršku za svog kandidata. Ljevičarski lideri izrazili su ogorčenje što Macron nije izabrao premijera iz njihovih redova, a njihov revolt sugerira da bi buduća vlada mogla biti jednako krhka kao i prethodne.
Još jedan pad vlade povećao bi vjerovatnoću da Macron raspiše prijevremene izbore, što bi, prema procjenama, najviše koristilo krajnjoj desnici.
– Ne tražimo raspuštanje parlamenta, ali ga se ni ne bojimo, rekao je lider Socijalističke partije Olivier Faure nakon sastanka s Macronom.
Kriza koja guši privredu
Politička previranja u Francuskoj, koja su usporila privredni rast i uzdrmala finansijska tržišta, dobrim dijelom su izazvana Macronovom prošlogodišnjom odlukom da održi parlamentarne izbore – potezom koji je rezultirao “vješanjem” parlamenta između tri ideološki suprotstavljena bloka.
Pokušaj da se stabilizuju državne finansije, koji zahtijeva rezove u budžetu ili povećanje poreza na šta se nijedna partija ne može dogovoriti, dodatno je produbio krizu. Tome su pridonijele i političke kalkulacije lidera koji se već pozicioniraju za predsjedničke izbore 2027. godine.
Ako Nacionalna skupština ne postigne dogovor o budžetu u predviđenom roku, moglo bi biti potrebno donošenje hitnih mjera kako bi se zemlja naredne godine zadržala na tzv. privremenom budžetu.
Macron nije pozvao na sastanak predstavnike krajnje desnog Nacionalnog okupljanja (RN) Marine Le Pen niti radikalno ljevičarskog Pokreta Nepokorena Francuska (LFI).
Predsjednik RN-a Jordan Bardella izjavio je da je Macronova strategija usmjerena na izbjegavanje izbora, a ne na zaštitu interesa Francuza.
– RN je počastvovan što nije pozvan. Mi nismo na prodaju ljudima oko Macrona, napisao je Bardella na X-u.
Utrka za usvajanje budžeta
Guverner francuske centralne banke François Villeroy de Galhau izjavio je u petak da će trenutna politička neizvjesnost smanjiti privredni rast za 0,2 postotna poena BDP-a. Poslovno povjerenje trpi, ali je ekonomija u cjelini stabilna, dodao je.
– Neizvjesnost je neprijatelj broj jedan rasta, rekao je Villeroy za radio RTL.
Napete budžetske pregovore ove i prošle godine, dok Francuska pokušava obuzdati javnu potrošnju i smanjiti budžetski deficit, Macron je platio smjenom čak trojice premijera u manje od 12 mjeseci.
Ključne tačke pregovora odnose se na zahtjeve ljevice da se ukine Macronova penziona reforma iz 2023. kojom je podignuta starosna granica za odlazak u penziju, te da se više oporezuje bogate – što je teško pomiriti sa zahtjevima konzervativaca čija je podrška također nužna za usvajanje budžeta.
Na sastanku je Macron ponudio da se podizanje starosne granice za penzionisanje do 64 godine odgodi do 2028. godine, ali je čelnica zelenih Marine Tondelier to ocijenila kao nedovoljno.
Villeroy je istakao da bi bilo poželjno da deficit u 2026. ne premaši 4,8 posto BDP-a. Ove godine predviđa se deficit od 5,4posto, gotovo dvostruko više od ograničenja Evropske unije.
Macronov pretposljednji premijer François Bayrou bio je smijenjen u Nacionalnoj skupštini zbog plana o uštedama od 44 milijarde eura kojima bi se deficit smanjio na 4,6 posto BDP-a.