PROMATRATI psa kako veselo maše repom jedan je od najdražih prizora svakom vlasniku. No, zbog nezgoda ili previše entuzijastičnog mahanja, psi ponekad mogu zadobiti bolne ozljede repa. Stručnjaci s Kraljevskog veterinarskog koledža proveli su istraživanje koje pokazuje koje su pasmine najsklonije takvim ozljedama, piše Daily Mail.

Prema rezultatima, bokseri su najizloženiji riziku. Kod njih je vjerojatnost ozljede čak 3,6 puta veća nego kod mješanaca. Slijede engleski špringer španijeli s 2,46 puta većim rizikom te koker španijeli s 1,86 puta. Suprotno tome, francuski buldozi imaju gotovo deset puta manji rizik od ozljede repa u odnosu na mješance.

Veterinari zato savjetuju oprez kod vlasnika najugroženijih pasmina. “Iako su ozljede repa kod pasa generalno rijetke, vlasnici vrlo aktivnih pasmina poput boksera, engleskog špringer španijela i koker španijela trebaju znati da je rizik veći i pokušati smanjiti mogućnost ozljeda”, poručio je dr. Dan O’Neil, koautor studije.

Zašto su ozljede repa ozbiljan problem?

Rep psima nije samo ukras. Osim što ga koriste za izražavanje emocija, s pomoću repa održavaju ravnotežu, komuniciraju s drugim psima i označavaju teritorij. Ozljede repa mogu ozbiljno poremetiti ta ponašanja i negativno utjecati na dobrobit životinje.

Do ozljeda najčešće dolazi zbog udaraca, primjerice kad se rep zaglavi u vratima ili ozlijedi na oštrim predmetima, poput žice. Psi mogu ozlijediti vlastiti rep i zbog tjeskobe, boli ili svrbeža, grizući ga i ližući.

Nekada su se pasminama poput boksera i dobermana repovi kupirali iz estetskih razloga, no ta je praksa u Velikoj Britaniji zabranjena 2007. godine. To je istraživačima omogućilo da preciznije utvrde koje su pasmine prirodno sklonije ovakvim ozljedama.

U ovoj studiji analizirano je više od dva milijuna veterinarskih zapisa, a ozljede repa činile su tek jedan od 435 prijavljenih slučajeva. No, kod nekih pasmina rizik je bio znatno viši.

Na što treba obratiti pažnju?

Znakovi da pas možda ima ozlijeđen rep uključuju rane, krvarenje, oticanje, kraste ili gubitak dlake. Pas može pokazivati osjetljivost, izbjegavati dodir, cviljeti ili držati rep spuštenim. Ako ga nevoljko maše ili rep stalno drži među nogama, to može biti znak boli. Lizanje ili grickanje repa također ukazuje na problem.

Veći i aktivniji psi češće stradavaju

Radne i lovačke pasmine imale su dvostruko veći rizik od ozljeda repa u usporedbi s mješancima. Psi teži od 20 kilograma izloženiji su riziku nego oni lakši od 10 kilograma. Također, mlađi psi, do 12 godina starosti, češće zadobivaju ovakve ozljede, što se povezuje s većom razinom aktivnosti.

“Radne pasmine često su vrlo aktivne i više vremena provode na otvorenom, gdje su izloženije potencijalno opasnim situacijama”, objasnila je dr. Camilla Pegram, glavna autorica studije. Dodala je i da psi s dužim, snažnijim repovima češće udaraju o predmete, što može izazvati ozljede. Kod većih pasa ponekad se javlja i tzv. sindrom sretnog repa, kada se vrh repa ošteti zbog neprestanog udaranja o tvrde površine.

Zašto su neki psi zaštićeniji?

Male pasmine, poput francuskih buldoga, rijetko zadobivaju ozljede repa jer prirodno imaju kratke repove. No, ti isti genetski razlozi čine ih osjetljivijima na deformacije kralježnice, što može izazvati druge ozbiljne probleme.

Većina ozljeda repa nije opasna po život i liječi se lijekovima protiv bolova i antibioticima. Ipak, u gotovo 10 posto slučajeva rep je morao biti amputiran zbog težine ozljede. Zbog toga stručnjaci savjetuju dodatni oprez, posebno kod igara i aktivnosti u kojima rep može stradati.

“Ova studija pomaže vlasnicima i veterinarima da bolje prepoznaju rizike i preveniraju ozljede. Time psima osiguravamo sretniji i zdraviji život”, poručila je dr. Alison Skipper iz Kinološkog saveza.