Neformalna grupa građana Stolački otpor već mjesecima istražuje i upozorava na ozbiljne nepravilnosti u vezi s prostornim planom i izgradnjom solarne elektrane na lokalitetu Komanje brdo na području Stoca. Ovo gradilište, koje važi za jednu od najvećih solarnih elektrana u BiH, otvoreno je prije šest mjeseci. Elektranu vrijednu 100 miliona eura gradi kompanija Aurora Solar sa sjedištem u Stocu. Izvođač radova je bh. podružnica kineske državne kompanije Norinco International Cooperation, koja je pod američkim sankcijama.
Plan bez dozvole
Arman Ajanić iz NGG Stolački otpor u razgovoru za Oslobođenje iznio je niz detalja i optužbi koje, prema saznanjima ove grupe, ukazuju na sistemske propuste i moguće nezakonitosti.
– Mi smo kao građani faktički krenuli od sredine prvog mjeseca, gdje smo zaista upratili masu nekih neregularnosti tada vezanih za nacrt prostornog plana grada Stoca 2024-2034. Mi smo tu poslali primjedbe, međutim, nikad zvaničan odgovor nismo dobili od gradskih službi, kaže nam Ajanić.
Građani su, dodaje, pronašli i zvanične odluke objavljene u Službenim novinama Općine Stolac iz februara 2021. godine, u kojima su, kako kažu, “jasno naznačene parcele koje su bile uvrštene u industrijsku zonu, i čak da su te parcele prodane”.
– I na kraju kada smo istraživački došli do saznanja iz Općinskog suda Čapljina direktno, da je to sve državna imovina, mi smo tu dokumentaciju urgentno proslijedili krajem trećeg mjeseca Pravobranilaštvu Bosne i Hercegovine i Tužilaštvu BiH, govori Ajanić.
Podsjeća da je kantonalno Ministarstvo za prostorno uređenje dalo negativnu ocjenu na nacrt prostornog plana, ali je Grad Stolac plan, ipak, usvojio.
– Vrlo interesantno, imamo dopis da ni prethodni prostorni plan 2013-2023. apsolutno nije dobio nikakvu saglasnost od Ministarstva, kaže on.
Prema njegovim riječima, na zvaničnom prostornom planu HNK-a samo je Hodovo navedeno kao solarno područje, rezervisano za solarne elektrane i nijedna druga lokacija.
– Zbog toga je to po nama dosta kontroverzno, naglašava Ajanić, dodajući da je na inicijativu grupe Federalna uprava policije izuzela dokumentaciju, a ubrzo zatim je Federalno tužilaštvo, odnosno Posebni odjel za suzbijanje korupcije, organiziranog i međukantonalnog kriminala, formiralo predmet vezan za prodaju državne imovine.
Arman Ajanić: Šta još trebaju obični građani da urade?
Dodaje da su iz Stolačkog otpora upozoravali nadležne službe da su na gradilištu anagažovani strani državljani bez papira te da je na njihovu inicijativu stigao dopis od Službe za poslove sa strancima, gdje je naznačeno da samo 13 radnika ima D vizu.
– I to je bilo to, to je bio jedan jasan znak da nešto nije uredu, da se nešto krije, jer smo mi znali da gore ima više od 140-150 stranih državljana. Nakon toga smo alarmirali sve državne službe za sigurnost SIPA, OSA, Graničnu policiju, Federalnu upravu policije, inspekcije, da izađu na teren i utvrde činjenično stanje na Komanju brdu, koliko je to kineskih radnika angažirano na izgradnji solarne elektrane. Potom se Služba oglasila, izašli su na teren 3. oktobra i ustanovili da ustvari na Komanju brdu radi 141 kineski državljanin na izgradnji solarne elektrane. Međutim, onda su se pojavile špekulacije o tome koliko ih radi. Ne može niko da tvrdi da tu ovaj 71 kineski radnik, za kojeg je Služba utvrdila da je nezakonit, nema prebivalište ni radnu dozvolu, da su tu bili turisti preko 90 dana. Znači, oni su tu radili. Isto kao i ostalih 70 koji su tu, kaže Ernest Đonko iz NGG Stolački otpor.
Rad i(li) boravak
Đonko dodaje da je prema njihovim saznanjima riječ o 147 hektara državne zemlje koja je prepisana na Opštinu, a zatim prodata investitoru.
– I oni nama tvrde da 13 kineskih radnika gradi ovoliku solarnu elektranu, najveću u regionu, kaže Đonko.
Ekipa Oslobođenja obišla je gradilište na Komanjem brdu, gdje su zatečeni radnici iz Kine. I prilikom naše posjete određen broj njih bio je tu, a znakova obustave radova nema.
Kemal Švrakić, advokat firmi Norinco i Ailin, kaže da je problem u načinu na koji su informacije predstavljene javnosti, jer je stvoren utisak da su inspektori zatekli strane radnike bez dokumenata, iako to nije tačno.
– Svih 140 ljudi u roku od 48 sati po dolasku u BiH se prijavilo, izvadilo bijele kartone. Isto tako, lista tih ljudi dostavljena je nadležnom ministarstvu i za ljude koji su sada u postupku ishodovanja privremenih boravaka izlazi se sa informacijom da oni rade ovdje bez radnih dozvola, odnosno bez odobrenog boravka. Nije utvrđeno da su ti ljudi radili, odnosno nije se ni moglo raditi, evo, konkretno, i taj dan kada se izašlo. Jedno je boraviti u kampu, a drugo je raditi, kaže Švrakić.
Iz NGG Stolački otpor odbacuju tvrdnje advokata da su zahtjevi za boravak podneseni i da su radnici zakonito angažirani, jer bi to, kako ističu, Služba navela u svom odgovoru od 25. septembra.
Komanje brdo sada liči na pustinju/Edin Barimac
Članica NGG-a Stolački otpor Danijela Džakula upozorila je da projekat izgradnje solarnih elektrana u Stocu nosi ozbiljne i dugoročne ekološke posljedice, koje bi mogle ugroziti zdravlje stanovništva, poljoprivredu i prirodni ekosistem regije. Prema njenim riječima, projekat obuhvata postavljenje oko stotinu hiljada solarnih panela.
– Ako uzmemo neki prosjek da jedan solarni panel teži oko 20 kilograma, onda uz najbolje održavanje tih solarnih panela nas za nekih 10 do 15 maksimalno godina očekuje oko dvije tisuće tona radioaktivnog otpada. Mi ovdje u našem gradu ne možemo normalno da zbrinemo ni redoviti komunalni otpad, a kamoli da zbrinemo tolike tone radioaktivnog otpada. Čak i puno razvijenije zemlje od naše se suočavaju sa tim problemom, tako da nam neka logika govori da ćemo se u skorijoj budućnosti, čak za 10 ili 15 godina, susresti sa epidemijom kancerogenih bolesti zbog toga, ističe Džakula.
Napominje i da su posljednji snimci s Komanja brda, gdje su u toku radovi, pokazali totalnu devastaciju prirodnog svijeta, biljnog i životinjskog, te da područje sada liči na pustinju.
– Umjesto da ovdje razvijamo poljoprivredu i turizam, ono što nam je Bogom dato, mi radimo upravo suprotno. Radimo na uništavanju toga i nama se predstavlja da su nam solarni paneli jedina prilika za razvoj ovoga grada, naglašava Džakula.
Ajanić ističe da su se građani Stoca našli u situaciji da sami rade ono što bi trebale rješavati nadležne institucije.
Tužba Ministarstvu
– Da je sreće, to ne bi trebalo biti posao običnih građana. Zaista ne bi. I mi se pitamo šta institucije rade na različitim razinama. Mi smo u međuvremenu podnijeli i tužbu kontra federalnog Ministarstva za prostorno uređenje, vezano za građevinsku i urbanističku dozvolu za trafostanicu na Komanju brdu. Želimo svim silama da spriječimo tu potencijalnu katastrofu po mještane i sve. Idemo isključivo legalnim i pravnim putem, kazao je on.
Na kraju je uputio apel institucijama da konačno reaguju i zaustave radove dok se sve činjenice ne ispitaju.
– Apeliramo, prije svega, na Pravobranilaštvo BiH, da u što skorije vrijeme podnese tužbu i da zatraži privremenu obustavu radova dok se sve ove okolnosti ne ispitaju. Takođe, pozivamo i Federalno tužilaštvo koje je formiralo predmet da poduzme konkretne radnje i da javnost izvrši pritisak, jer kako je uopšte moguće da toliko stranaca bez potrebnih dokumenta može raditi na jednom ovako kontroverznom projektu. Ne znamo šta još trebaju obični građani da urade da bi se privremeno obustavio rad dok se sve ove aktivnosti ne ispitaju, zaključuje Ajanić.
Cijeli Dnevnik O kanala možete pogledati u videu.