U političkoj stvarnosti Bosne i Hercegovine ustaljena je praksa da kada lider SNSD-a okonča svoje pokušaje da sruši državne institucije na scenu stupa predsjednik HDZ-a Dragan Čović sa svima poznatim zahtjevima za implementacijom etničkog predstavljanja u institucijama države i Federacije BiH. Ako Milorad Dodik ne isporučuje svoje zahtjeve Sarajevu, onda to radi Dragan Čović i obrnuto.
Nakon jučerašnjeg sastanka njih dvojice u Banjoj Luci jasno je da ponovo ulazimo u fazu pritiska hrvatske politike na Sarajevo. To su praktično politički ciklusi koji se smjenjuju jer iz vizure strateškog saveza HDZ-a i SNSD-a Sarajevu se ne smije dozvoliti da predahne.
Čović i Dodik su na jučerašnjoj press konferenciji najavili da će insistirati na reformi Izbornog zakona BiH do kraja godine. Dok je predsjednik HDZ-a govorio o “jednakopravnosti” tri konstitutivna naroda kroz implementaciju etničkog predstavljanja, lider SNSD-a se poslužio oprobanim receptom za razvlačenje pameti bošnjačkoj javnosti. On je govorio o potrebi formiranja trećeg entiteta i to u Federaciji BiH s ciljem da Čovićeve zahtjeve predstavi benignim, kompromisnim i prihvatljivim.
“Mislimo da će u doglednom vremenu doći do potrebe da se mijenja Izborni zakon kako bi se na Općim izborima iduće godine omogućilo da to sramotno preglasavanje Hrvata kao konstitutivnog naroda onemogući. Naše kolege iz HDZ-a znaju da mi to podržavamo više od deceniju. Mi smo spremni da u tom dijelu izmjena Izbornog zakona učestvujemo… Nespremnost Bošnjaka da omoguće ravnopravnost Hrvata u Federaciji samo po sebi govori koliko je izazovan politički trenutak. Mi vjerujemo da bi trajno rješenje za BiH bilo to da se organizuje na tri entiteta, tako što bi se Federacija podijelila na hrvatski i muslimanski entitet, koji bi ujedno bili i izborne jedinice”, rekao je Dodik.
Predsjednik SNSD otvara prostor Čoviću nakon što mu je pomogao da njegova stranka sačuva pozicije na državnom nivou uprkos gubitku pozicije predsjednika Republike Srpske i neuspješnog višemjesečnog juriša na državne institucije. Dodik je svoju šansu prokockao, ali je makar sačuvao političku snagu kroz stranku. Sada je vrijeme za vraćanje fokusa na hrvatske političke ciljeve, koji su, iz vizure Dragana Čovića, predugo bili u sjeni pokušaja Dodika da se obračuna sa državom.
Istovremeno, lideri NIP-a i SDP-a, Elmedin Konaković i Nermin Nikšić, su po ko zna koji put propustili priliku da upute kritiku svom najvažnijem federalnom partneru, lideru HDZ-a.
Istina, oni su nakon sastanka s pravom kazali da je treći entitet iluzija kritikujući Dodika da ruši državu, ali ono što su propustili uraditi jeste objasniti javnosti šta je cilj takvog nastupa lidera SNSD-a, pomoći Čoviću da etničko predstavljanje “proda” kao kompromis Sarajevu. Međutim, ako pogledate njihove izjave vidjećete da se oni uopšte ne referišu na suštinu, već na iluziju, izbjegavajući uputiti kritiku predsjedniku HDZ-a, čime se u javnosti indirektno normalizuju njegovi zahtjevi kao prihvatljivi.
S tim u vezi Dodikov neuspjeh nije označio izlazak iz krize već ulazak u novu, jer se Sarajevu ne smije dozvoliti da predahne. To će predsjedniku SNSD ostaviti dovoljno prostora da se konsoliduje. Dodatno, svaki uspjeh hrvatske politike u implementaciji etničkog predstavljanja pomoć je SNSD-u. Obračunati sa sa politikom bošnjačkih i građanskih stranaka iz vizure Milorada Dodika moguće je samo ako Sarajevo ima što manje mehanizama moći, a upravo to nudi princip etničko predstavljanje.