Ima tome više mjeseci, možda i cijela godina, kako su na fronti u Ukrajini tenkovi sve rjeđi prizor. Očiti razlog za to je nevjerojatna zasićenost bojišta svim tipovima dronova – time su znatno smanjene šanse za “preživljavanje” oklopa, zbog čega je došlo do promjene načina ratovanja. Masovni napadi i pokušaji proboja tenkovima i borbenim oklopnim vozilima, uz potporu pješaštva, više nisu nešto što se često (ili uopće) viđa. Naprosto nema logike slati nekoliko desetaka vozila na otvoreno područje ako će u roku par minuta postati metom dronova.
No, drugi razlog za manji broj tenkova na bojištu je i taj da ih je velik broj uništen ili trajno izbačen iz stroja. U više od tri i pol godine rata na obje strane ih je “skinuto” više od 5000, barem prema podacima stranice Oryx koja broji svaki vizualno dokazani gubitak teže vojne tehnike u ovom ratu. Rusi su od 24. veljače 2022. i početka svoje “specijalne vojne operacije” izgubili barem 4152 tenka, od čega je više od 3000 uništeno, više od 500 oštećeno i napušteno, a njih 538 je završilo u rukama ukrajinskih snaga. Kod Ukrajine je taj broj ipak znatno manji – 1289 izgubljena tenka, od čega je gotovo 1000 uništenih.
Sovjetske rezerve
Već se na samom početku rata pokazalo da će Rusima itekako dobro doći duboke zalihe oklopnih vozila, smještenih na skladištima diljem zemlje i uglavnom naslijeđenih od Sovjetskog Saveza. No, tijekom vrlo iscrpljujućeg rata te su se zalihe tenkova i borbenih vozila pješaštva znatno istopile. Štoviše, broj tenkova preostalih na vanjskim skladištima, a za koje se može reći da su u donekle pristojnom stanju, pao je na vrlo okruglu brojku – nula.
To nipošto ne znači da će Moskva najednom ostati bez tenkova i BVP-ova, i to iz tri razloga, Prvo, i dalje ima velik broj oklopnjaka koji se uz određenu količinu rada na njima mogu reaktivirati i dovesti u operativno stanje. Prema nekim procjenama, 2023. na taj je način reaktivirano oko 1200 tenkova, lani oko 1000, ali pretpostavlja se da taj broj pada kako se zalihe tope. Drugo, Rusija proizvodi i nove tenkove, i to vrlo kvalitetne i na bojištu opasne T-90M Proboj. Procjena se kreće da je riječ o nekih 300-tinjak novih tenkova godišnje, uz to da je Putinov cilj da ih do 2028. proizvodi 1000 godišnje (koliko je taj cilj ostvariv je drugo pitanje, ovisno o nizu nepoznatih varijabli). Treće, nemali broj analitičara već neko vrijeme pretpostavlja da Rusija zapravo gomila tenkove i oklopnjake izvan bojišta u Ukrajini, možda i s namjerom da ih u jednom trenutku iskoristi za neki veći napad – na primjer na području Pokrovska. A tu nismo ni spomenuli pomoć iz Sjeverne Koreje koja je Rusiju “velikodušno” opskrbila granatama i raketama, čak i haubicama. Sigurno bi po potrebi mogli prodati/razmijeniti i tenkove.
Brojanje na snimkama
Nakon što smo eliminirali mogućnost da će se ruska vojska odjednom raspasti i umjesto tenkova voziti konjske zaprege, valja istaknuti da stanje njihovih zaliha nije sjajno. Naime, prije nekoliko dana je Jompy, specijalist za prikupljanje podataka iz otvorenih izvora (OSINT), na X-u objavio najnovije procjene brojnog stanja ruskih tenkova i BVP-ova – možete ih naći OVDJE.
One se temelje na satelitskim snimaka – i da, postoje ljudi koji broje tenkove na fotografijama ruskih skladišta – kao i na podacima o inventaru vojnih skladišta, a koja je Jompy uz pomoć svojih suradnika prikupio. Da Jompy nije neki nasumični bezveznjak s neta, svjedoči i činjenica da njegove procjene citiraju i prenose čak i ugledni vojni analitičari poput Michaela Kofmana i Roba Leeja.
Prema tablici podataka koje je Jompy prikupio, prije invazije na Ukrajinu Rusija je na skladištima (onima koje su poznate javnosti) imala na raspolaganju 7432 tenka. Sada ih ima 2887, od kojih ni jedan nije, prema kriterijima onih koji su tenkove brojali, u pristojnom stanju. Njih 1656 je u lošem stanju, a preostalih 1231 u još gorem. To i dalje ne znači da su neupotrebljivi, nego da bi za njihovu reaktivaciju trebalo više rada, vremena i resursa. U ponekim slučajevima gotovo kao i za napraviti novi tenk, ali opet manje nego bi otišlo u izradu najnovijeg T-90M Proboj.
Zanimljivo je primijetiti i da su zalihe iole modernijih tenkova praktički iscrpljene – T-80 je ostalo tek nešto više od 100, T-90 ni jedan, a T-72B nešto manje od 300. Čak su i brojke starijih modela poput T-62 i T-54/55 prilično niske.
Puno bolje nije ni stanje s BVP-ovima. Na primjer, broj poznatih ruskih BMP-ova (u svim verzijama) pao je sa 7100 na 2579, od čega je samo njih 382 u pristojnom stanju. S druge strane, BMD-ova je preostalo tek 166.
Nešto je bolje stanje s oklopnim transporterima čije su zalihe s 11198 komada pale na nešto više od 5000. Najbolje se, pak, drže različiti komadi artiljerije kojih na zalihama i dalje ima više od 9000. Što zvuči manje sjajno za Ruse kad vidite da ih je prije rata bilo više od 23600.
Drugačije bojište
Analitičari koji koriste otvorene izvore, što su u ovom slučaju u pravilu satelitske snimke, ističu da iz njih ne mogu precizno iščitati je li neki od tenkova u toliko lošem stanju da je namijenjen otpisu, ali smatraju da mogu ugrubo procijeniti da će na nekima od njih trebati puno više posla nego na drugima da bi bili spremni za bojište.
Što se onda može zaključiti iz ovih podataka, uz sve gore spomenute ograde u vezi njih? Prvo, ruske rezerve znatno su manje nego prije rata i ta “sovjetska ušteđevina” je dobrim dijelom iscrpljena – ali i dalje se mjeri u tisućama komada vojne tehnike. Drugo, vozila koja su ostala na zalihama su u lošijem stanju, ali i lošijih sposobnosti nego prije tri godine. Treće, čak i takva vozila ruska vojna industrija može iskoristiti i pretvoriti u operativne tenkove i BVP-ove koji će otići prema Ukrajini. A bilo kakav tenk i oklopnjak bolji je od toga da nemaš ništa. I konačno, Rusija i dalje proizvodi moderne T-90M tenkove u većem broju nego što ih Ukrajinci unište, barem prema vizualnim dokazima (čini se u omjeru 300 naprema 100, ali uzmite to s rezervom).
Dakle, Rusi i dalje imaju mogućnosti za velike operacije s tenkovima i oklopnim vozilima. No, vrlo je očito da su ih dosad u ratu skupo plaćali, što nas vraća do zaključka na samom početku teksta. A taj je da na bojištu s toliko dronova treba dobro paziti gdje ćete i kako koristiti tenkove. Tenkova možda ima nekoliko tisuća sve zajedno, dok dronova obje strane sad proizvode nekoliko milijuna godišnje. To je vjerojatno najvažnija brojka.