Više miliona ljudi u Njemačkoj trenutno šmrca i kašlje. No često nije jasno čime su se tačno zarazili – gripom, prehladom ili koronom? A to nije beznačajno. Od virusa o kojem je riječ zavisi i to kako reagovati.

Mnogi ljudi u Njemačkoj trenutno pate od akutnih respiratornih bolesti. Prema najnovijem izvještaju Instituta Robert Koch (RKI), vodeće biomedicinske istraživačke institucije njemačke vlade, broj infekcija u poređenju s prethodnom sedmicom i dalje raste te se nalazi na visokom nivou. Svake se sedmice bilježi oko 7,5 miliona novih slučajeva bolesti disajnih puteva, prenosi DW.

Slični simptomi

Trenutno je najviše onih koji su se zarazili koronavirusom, dok su slučajevi gripe zasad još razmjerno rijetki. No zajednički simptomi kod korone, gripe i prehlade su bolovi u grlu, kašalj i curenje nosa. Povišena temperatura se češće pojavljuje kod gripe i korone nego kod obične prehlade, a kod gripe simptomi često nastupaju iznenada.

I korona i gripa mogu dovesti do težih oblika bolesti i komplikacija. Njemački zdravstveni portal gesund.bund upozorava da to posebno pogađa rizične grupe – osobe sa slabijim imunološkim sistemom, trudnice ili starije ljude. Virus, na primjer, može uzrokovati upalu pluća, što za starije osobe ili hronične bolesnike može biti vrlo opasno.

Korona i gripa mogu opteretiti srce

“Jedan od simptoma korone i gripe je visoka temperatura”, objašnjava kardiolog Heribert Schunkert.

Upala koja pritom nastaje u tijelu može oštetiti organe, a posebno opterećuje srce. 

“Srce mora raditi više, krvni pritisak pada, pa srce mora jače pumpati”, kaže kardiolog s Tehničkog univerziteta u Minhenu.

Infekcija gripom ili koronom može, iako rijetko, dovesti do upale srčanog mišića. Mnogo je češće da osoba već ima postojeću srčanu bolest, a dodatni napor zbog virusa uzrokuje pogoršanje srčanih problema.

“Raspon između blažih i težih slučajeva s oštećenjima organa sada je vrlo sličan kod gripe i kod infekcija koronavirusom”, kaže Schunkert.

Zdrave osobe bez hroničnih bolesti obično imaju blage do umjerene simptome i mogu se liječiti kod kuće. Budući da i gripa i korona mogu imati blag tok, ponekad ih je teško razlikovati od obične prehlade. 

Kako bi se saznalo o kojem se virusu radi, već neko vrijeme postoje kombinovani testovi koji funkcionišu slično kao i samotestovi na koronu.

Ljekar opšte prakse iz Minhena Oliver Abbushi ih preporučuje osobama koje imaju povećan rizik od težeg toka bolesti, jer se u takvim slučajevima bolest može ublažiti pravovremenim uzimanjem lijekova.

To važi i za osobe koje su u kontaktu s rizičnim grupama.

“Itekako ima razlike u tome zarazim li nekoga koronom, gripom ili samo bezazlenim virusom prehlade”, naglašava Abbushi.

Kod jakih simptoma prehlade najčešće nema druge nego otići na bolovanje. No šta učiniti ako se osjećamo dovoljno dobro za rad, ali se bojimo da bismo mogli zaraziti kolege? To je, kaže porodični ljekar, teško pitanje bez jedinstvenog odgovora. Najbolje je, ako je moguće, raditi od kuće.

Ako to nije opcija, treba se pridržavati osnovnih higijenskih mjera: prati ruke, redovno provjetravati prostor i nositi FFP2 masku.

Njemačko Stalno povjerenstvo za cijepljenje (STIKO) preporučuje osobama starijim od 60 godina i onima s hroničnim bolestima godišnje cijepljenje – i protiv koronavirusa i protiv virusa gripe. Ta cijepljenja smanjuju rizik zaraze i povećavaju šanse da se kroz zimu prođe zdravo i bez komplikacija.