[{“img”:”\/img\/vijesti\/2025\/10\/secer-zaista-opasan-ili-pogresno-shvacen-kolaci-secer_68ed0.jpg”,”full”:”\/img\/vijesti\/2025\/10\/secer-zaista-opasan-ili-pogresno-shvacen-kolaci-secer_68ed0.jpg”,”caption”:”Ilustracija: Arhiv”,”bg”:”d9cac0″}]

Ljudi koji konzumiraju veće količine slatkiša imaju veći rizik od dijabetesa tipa 2, srčanih bolesti i raka.

Međutim, naučnici sve češće naglašavaju da možda nije sam šećer direktni krivac, već višak kalorija u ishrani.

Nekad rijetkost, danas svakodnevica

Nekada je šećer bio dostupan samo tokom sezone voća. Danas ga nalazimo svuda – u sokovima, slatkišima i gotovim obrocima. Upravo ta dostupnost i lakoća konzumacije doveli su do njegovog prekomjernog unosa.

Prema istraživanjima, unos preko 150 grama fruktoze dnevno može smanjiti osjetljivost na insulin i povisiti krvni pritisak i holesterol – ali uglavnom ako je u kombinaciji s viškom kalorija.

Drugim riječima, šećer sam po sebi možda i nije toliko štetan – ali povećava rizik prejedanja.

I ne demonizirati šećer

Dijetetičarka Rene McGregor upozorava na opasnost strogih zabrana: “Etiketiranje hrane kao “dobre” ili “loše” može izazvati poremećaje u ishrani.”

Upozorava i da potpuno izbacivanje šećera može dovesti do pretjerane fokusiranosti na ishranu, pa čak i do problema poput ortoreksije – opsesije zdravom hranom.

Zanimljivo je da neka istraživanja pokazuju kako unos male količine glukoze može povećati motivaciju kod starijih osoba i pomoći im u obavljanju kognitivno zahtjevnih zadataka.