Nekoliko dana nakon što su Sjedinjene Države uvele sankcije srbijanskom energetskom koncernu NIS, posljedice se počinju osjećati u regiji. Hrvatska je u četvrtak obustavila sve isporuke nafte Srbiji. Iako nestašica goriva za sada nije primjetna, jer je, kako je izvijestio njemački Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ), NIS stvorio velike zalihe prethodnih mjeseci, građani u Srbiji i BiH osjete posljedice – gorivo na Gazprom pumpama više se ne može plaćati karticama, dok Reuters navodi da su transakcije putem American Expressa, MasterCarda i Vise blokirane u pojedinim filijalama.
Srbijanski mediji podsjećaju da nekoliko dana nakon uvođenja sankcija, nema konkretnih koraka kako riješiti novonastalu situaciju, koja se očekivala. Zna se jedino da Srbiju u ponedjeljak čeka sastanak sa ruskim zvničnicima. U međuvremenu srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, prenosi Beta, poručuje kako će njegova zemlja poduzeti mjere zbog sankcija kojima Washington želi da nanesu štetu kompanijama koje omogućavaju finansiranje ruske invazije na Ukrajinu, prenosi Forbes.
„Bili smo fer, ne samo prema ruskoj strani, već i prema evropskoj, kao i međunarodnom pravu…Želim da obavijestim građane da ćemo preduzimati mjere”, izjavio je Vučić.
Rusija je prema Vučićevom priznanju ponudila Srbiji ugovor za opskrbu plinom samo do Nove godine, iako se očekivao dugoročni ugovor na tri godine.
Srbija, koja zavisi od ruskog gasa, godinama je uspijevala osigurati povoljne, ali kratkoročne ugovore o snabdijevanju zahvaljujući bliskim vezama s Moskvom.
Njemački FAZ podsjeća, kako je Srbija 2008. godine prodala NIS Rusiji za samo 400 miliona eura, što je, kako su naveli, bilo znatno ispod tržišne vrijednosti, a transakcija je u to vrijeme protumačena kao srbijanska kompenzacija za ruski veto u Savjetu bezbjednosti UN protiv nezavisnosti Kosova. Ruska državna kompanija Gasprom i njena podružnica Gaspromnjeft zajedno posjeduju 55 posto akcija NIS-a, dok je 30 posto u vlasništvu Srbije.
Da se pokušaju izbjeći američke sankcije koje je Joe Biden uveo protiv ruske naftne industrije, te obuhvaćaju i rusku državnu kompaniju Gaspromnjeft i njene podružnice, pa samim time, budući na procenat vlasništva i NIS, Srbija je, prema izjavama njenog predsjednika, pokušala izbjeći proteklih mjeseci.
Navodno, je uz pomoć Mađarske i Hrvatske uspjela šest puta da postigne odlaganje sankcija.
Među rješenjima koja se ovih dana mogu čitati u zapadnoj i domaćoj štampi je da se prodaju ruske akcije u NIS-u nekoj od evropskih država (ove sedmice čula se spremnost Hrvatske za kupovinom), no, teško da će Rusija pristati na ovaj aranžman. Postoji i drugi put, a to je da Srbija nacionalizuje kompaniju, a to bi značilo i vjerovatno zahlađenje odnosa Beograd – Moskva. Pitanje je koliko je zvanična Srbija spremna na to.
NIS posluje i u Bosni i Hercegovini, gdje zapošljava oko 500 radnika i upravlja s 42 benzinske pumpe Gazprom i NIS Petrol. Naftna industrija Srbije posjeduje kompaniju NIS Petrol Banjaluka, koja je vlasnik društva G-Petrol Sarajevo. Osim toga i većinski je vlasnik firme Jadran-Naftagas iz Banjaluke, specijalizovane za eksploataciju sirove nafte.
Na polju istraživanja i proizvodnje nafte i gasa NIS je prisutan i u Rumuniji i Bosni i Hercegovini, dok u oblasti maloprodaje posluje u Bosni i Hercegovini, Bugarskoj i Rumuniji. NIS na tržištu Balkana upravlja mrežom od preko 400 benzinskih stanica u dva brenda – NIS Petrol i premijum brend Gazprom.
Kompanija je u četvrtak potvrdila da joj nije produžena posebna licenca američkog Ministarstva finansija, koja omogućava nesmetano operativno poslovanje.
U saopštenju NIS-a navodi se da kompanija pažljivo prati situaciju, da je obezbijedila dovoljne zalihe nafte za preradu u ovom trenutku, te da su benzinske pumpe uredno snabdjevene svim vrstama naftnih derivata. Plaćanje je sada moguće domaćom „Dina“ karticom, gotovinom i sistemom „IPS pokaži“, dok korporativne kartice nastavljaju funkcionisati.
„U saradnji sa partnerima, Vladom Republike Srbije i akcionarima, NIS radi na prevazilaženju ove situacije. NIS nastavlja saradnju i sa Ministarstvom finansija SAD na zahtjevu za uklanjanje sa SDN liste koji je kompanija inicijalno podnijela 14. marta, a dopunila 28. septembra tekuće godine. Delistiranje predstavlja dugotrajan i kompleksan proces“, naveli su u kompaniji.
U međuvremenu, hrvatskoj državnoj kompaniji JANAF, koja isporučuje naftu NIS-u putem cjevovoda od Omišlja do rafinerije u Pančevu, produžena je dozvola za rad do 15. oktobra radi završetka postojećih ugovora. Šta će se desiti nakon tog datuma, ostaje neizvjesno. Mađarska MOL Grupa poručila je da je spremna udvostručiti zalihe goriva koje uvozi u Srbiju, kako bi pomogla ublažiti rizik od nestašica.